Osobna bilanca – kako objektivno procijeniti kvalitetu vlastitog života

163183515

Jedna od neiscrpnih tema kojima se uvijek vraćam je sklonost ljudi s ovih naših prostora silnom kukanju i prigovaranju. Kad tu kuknjavu poprati izostanak bilo kakve aktivnosti da se stanje oko kojeg se kuka popravi, onda nije ni čudno da smo depresivni, beznadni i malodušni, ogorčeni na sve koji su nam krivi što smo u stanju kavom jesmo. Tu naravno izostane bilo kakvo priznavanje VLASTITE odgovornosti za stanje u kojem se nalazimo.

Najčešće kukamo zbog stvari kojih nemamo, pritom zaboravljajući sve ono što imamo. Pritom debelo PRECJENJUJEMO stvarnu vrijednost onoga što nemamo, a PODCJENJUJEMO vrijednost onoga što imamo.

Kako bih pojasnio na što mislim, evo jednog malog prikaza malog dijela osobne bilance jedne izmišljene osobe:

NEMA:

  • Posao adekvatan vlastitim ambicijama
  • Dovoljno dobru plaću – prema vlastitim mjerilima
  • „Vezu“ koja bi ga uhljebila na dobroj poziciji u državnoj tvrtki
  • Najnoviji model smartpohonea niti 1000 Eura da ga kupi
  • Automobil od 20.000 Eura
  • Pune ormare najnovijih modela brandirane garderobe
  • Dovoljno slobodnog vremena za kavice, izlaske, hobije

IMA:

  • Vlastito zdravlje, fizičko i mentalno
  • Zdrave članove obitelji – roditelje, životnog partnera, zdravu i veselu djecu
  • Posao – bilo koji posao koji omogućuje plaćanje računa
  • Ako nema posao, onda ima znanje, iskustvo koje mu može omogućiti neki izvor prihoda
  • Ako nema niti posao, niti znanje, niti iskustvo, onda barem ima volju raditi na sebi kako bi stekao znanje i vještine potrebne za stvaranje nekog izvora prihoda
  • Krov nad glavom – bilo vlastitu nekretninu bilo mogućnost da plaća stanarinu
  • Neiscrpnu bazu materijala za učenje, osobni razvoj, usavršavanje – knjižnice, internet

 

Ovo je samo manji dio osobne bilance izmišljene osobe. Svatko od nas bi trebao napraviti VLASTITU bilancu u kojoj bi nabrojao sve što nema i za čime pati, ali i sve što ima, koliko god zdravo za gotovo prihvaćali te stvari.

E sad dolazimo do ključnog momenta. Kad napravite takvu bilancu, probajte si postaviti sljedeće ključno pitanje:

„Biste li bili sretniji kad biste stekli sve što nemate, a izgubili sve što imate?“

Mijenja li se sada nešto u vašim razmišljanjima? Ako da, onda prestanite kukati i budite do neba zahvalni na svemu što imate, a doživljavate zdravo za gotovo. Također, pokrenite se, radite na sebi, ne kukajte već se potrudite steći ono što nemate, bez da stalno nekog drugog okrivljujete za to što nemate.

Ako pak i dalje budete nesretni i kivni zbog onoga što nemate, te nezahvalni zbog temeljnih stvari koje imate, tad imate veliki problem i bojim se da trebate pomoć osoba i institucija koje su malo veći stručnjaci za mentalno zdravlje od mene.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s